Tokom tri godine istraživanja u crnogorskom podmorju registrovano je 70 pećina i 38 procjepa i rupa (udubljenja manja od pet metara), od čega na potezu od rta Arza do rta Platamuni 21 pećina i 24 procjepa, na potezu od rta Platamuni do rta Voluica 16 pećina i 14 procjepa, a od rta Voluica do rta Đeran 33 pećine.
To je juče na prezentaciji rezultata rada na projektu „Poslednje istraživanje morskih pećina uključujući i staništa za morske medvjedice u Crnoj Gori (od rta Voluica do rta Đeran)“ u ime Instituta za biologiju mora Kotor (IBMK) saopštila dr Vesna Mačić.
– Ovo su prva sistematična istraživanja morskih pećina na našoj obali, i predstavljaju osnov za kreiranje katastra ovih speleoloških objekata, te osnovu za dalja istraživanja i njihovu zaštitu – kazala je Mačićeva dodajući da su u istraživanju tih strogo zaštićenih staništa, pored naučnika Instituta, učestvovali i NVO „Arhipelagos“ iz Grčke i njen ogranak iz Italije, te crnogorske NVO „Med Cem“ i Biospeleološko društvo“, a realizovano je zahvaljujući donaciji Jugopetrola ad.
– Obalu Crne Gore istraživali smo 2013, 2014. i 2015. godine od rta Arza na sjeveru do rta Đeran na jugu. Cilj nam je bio da istražimo morske pećine u ovoj oblast i da registrujemo potencijalna staništa za ugroženu vrstu morskih sisara – morsku medvjedicu, kao i da doprinesemo stvarnju zaštićenog područja u moru (ZPM) Platamuni i ZPM Katič, kao i stvaranja katastra morskih pećina – naglasila je Mačićeva, dodajući da su morske pećine važno i zaštićeno stanište koje se nalazi na Aneku i EU Direktive o staništima i poznate su kao mjesto specifičnog biodiverziteta.
– Tokom tri godine istraživanja registrovali smo 70 pećina i 38 procjepa i rupa (udubljenja manja od pet metara). Na potezu od rta Arza do rta Platamuni registrovali smo 21 pećinu i 24 procjepa. Na potezu od rta Platamuni do rta Voluica registrovali smo 16 pećina i 14 procjepa, od rta Voluica do rta Đeran registrovane su 33 pećine – naglasila je sagovornica.
Ističući da su za sve lokacije zabilježene osnovne informacije, precizirala je da su za 33 pećine koje su registrovane tokom treće godine istraživanja, kao i za 12 većih registrovanih tokom prethodne dvije godine, na osnovu sprovedenih mjerenja, obezbijeđeni i crteži.
– Ovi podaci treba da budu shvaćeni kao osnovni, početni podaci o morskim pećinama u Crnoj Gori, te polazna tačka za dalje istraživanje i mjere zaštite. Tokom ovih istraživanja nismo našli nijedan znak prisustva morske medvjedice, ali više od 20 pećina procijenjeno je kao potencijalno dobro stanište za njih. Prisustvo morske medvjedice u Crnoj Gori sigurno je poznato do 70-tih, kada je jedna ubijena u Bokokotorskom zalivu u blizini Herceg Novog. Od tog dokumentovanog ubijanja ove životinje, nema dalje evidencije za njeno prisustvo u Crnoj Gori tokom poslednje četiri decenije. Tokom poslednjih 20 godina registrovano je 11 viđanja morske medvjedice duž naše obale, što govori o makar povremenom prisustvu, to jest prolazu ove vrste. Na osnovu tih nalaza možemo zaključiti da morska medvjedica nije potpuno istrijebljena u Crnoj Gori, iako je njeno prisustvo zabilježeno samo povremeno, što ukazuje na prolaz ove životinje iz susjednih područja – nevela je ona.
Naučnici su duž crnogorske obale evidentirali i podatke o zaštićenim vrstama koje su opazili tokom istraživanja i to; alge i morske trave: lithophyllum byssoides, cystoseira amentacea, cymodocea nodosa i posidonia oceanica, biljke: euphorbia dendroides i limonium angustifolium, beskičmenjaci: cladocora cespitosa, lithophaga lithophaga, pinna nobilis i geodia, ptice: ardeola ralloides, alcedo athis, phalacrocorax aristotelis i acciptier gentilis i slijepi miševi: miniopterus schreibersii. Osim toga, da bi se izračunao indeks ekološkog stanja (EKI) morske vode, mapirali su alge na nivou mora na području od rta Arza do Rta Đeran.
– Izračunavanje ekološkog stanja upotrebom Karlit metode pokazuje dobar kvalitet morske vode za opštinu Budva, dok je za djelove istražene obale opština Herceg Novi, Tivat, Kotor i Bar kvalitet veoma dobar. Za opštinu Ulcinj indeks ekološkog stanja morske vode nije izračunat jer ovaj dio akvatorija pripada tranzicionim vodama i dodatna analiza i prilagođavanje metoda su neophodni. Ipak, na osnovu dosadašnjih saznanja može se konstatovati da je sjeverni dio te opštine u dobrom EKI, dok je stanje u okolini tog grada prilično loše – podvukla je Mačićeva.
Sva tri godišnja izvještaja naučnici su pripremili na engleskom i srpskom jeziku i dostavili Ministarstvu za održivi razvoj i turizam, Ministarstvu za poljoprivredu i ruralni razvoj, Ministarstvu nauke, Agenciji za zaštitu životne sredine, JP Morsko dobro i „Jugopetrolu“ ad, kao sponzoru.
Prisutne je pozdravio i direktor Instituta Mirko Đurović, dok je predstavnik „Jugopetrola“ Ivan Beloica najavio da će ta kompanija kao društveno odgovorna i u buduće podržati realizaciju sličnih projekata.B.M.
Otvori
Osvrćući se na poslednju godinu istraživanja, Mačićeva je pojasnila da su u tom periodu od rta Voluica do Rta Đeran registrovane 33 pećine, uključujući i tri otvora koji su možda pećine.
– Otvori koji su možda pećine jesu udubljenja u stijenama u blizini grada Ulcinja koje nismo istraživali zbog direktnog izlivanja otpadnih komunalnih voda. Od ukupno 33 opisane pećine, sedam ih je bilo dužine do 10 metara, dok je 14 pećina više od 20 metara. Takođe, u 18 pećina konstatovali smo neke vidove kamenite ili šljunkovite plaže, dok su u četiri konstatovane pješčane plaže. Ukupno smo registrovali osam veoma dobrih lokacija koje se mogu okarakterisati kao potencijalno dobro stanište za morske medvjedice iako, kao i u prethodne dvije godine, dokaze za prisustvo ove vrste nismo našli – rekla je ona.